Češka Republika bilježi rekordno nisku nezaposlenost u okviru Evropske unije. U četvrtom kvartalu prošle godine ona je iznosila svega 3,6%. To je ujedno i najniža nezaposlenost u istoriji samostalne Češke Republike.
Učešće zaposlenih je na istorijskom maksimumu i iznosi 72,9%. Ovo je podatak koji je početkom februara objavio Češki statistički zavod.
Istovremeno je Eurostat objavio kako Češka Republika bilježi rekordnu nezaposlenost od svih zemalja Evropske unije. Prema njihovim podacima, procenat nezaposlenosti u decembru 2016. god. je 3,7 %, dok je iza nje Njemačka sa 4,1%.
Ukupan broj nezaposlenih u Češkoj Republici se godišnje smanjuje. Smanjuje se broj kako broj nezaposlenih žena, tako i muškaraca.
Nezaposlenost je pala bez obzira na stepen obrazovanja. Najniža je nezaposlenost kod visokoškolski obrazovanih osoba (1,8%), što praktički znači da skoro svaki visokoobrazovan čovjek radi. Nezaposlenost kod osoba sa završenom srednjom školom iznosi (2,3%). Međutim, nezaposlenost kod lica sa osnovnom školom je visoka i iznosi 18,7%. Dobra vijest je da je u odnosu na pretprošlu godinu ovaj broj manji za 4 procenta.
Ekonomista Češkoslovenske poslovne banke Petr Dufek izjavio je kako sa rastom zaposlenosti i sa kontinuiranim nedostatkom nove radne snage raste pritisak na plate.
-Kod najtraženijih profesija, kako što su pomoćni radnici, dolazi do rasta plata za više od 10 %- rekao je on.
Češki Zavod za zapošljavanje ima nešto drugačiju metodu mjerenja nezaposlenosti, pa su izračunali kako je nezaposlenost u Češkoj u decembru 2016. godine bila 5,2%, u odnosu na 4,9 % iz oktobra.
U svakom slučaju, Eurostat navodi kako je nazaposlenost najniža od svih zemalja EU upravo u Češkoj Republici.
Češki privredni bum zainteresovao je stručnjake širom Evrope, a analizom tamošnjeg uspjeha naišlo se na nekoliko poznatih činjenica, ali i na neke zanimljive stvari.
Tržište rada u Češkoj je primjer svim zemljama Evropske unije, niti jedno ne doseže takve rezultate. Austrija, na primjer, gdje je nezaposlenost veoma niska, i koja ima dugu tradiciju, u odnosu na svog prvog sjevernog komšiju zaostaje za više od 2 %.
Detaljna analiza govori kako je Češka zapravo veoma slična Njemačkoj. Dakako, osnovni parametri se ne mogu mjeriti, ali je sve srazmjerno identično. Obje države imaju snažnu industrijsku bazu, prije svega, automobilsku i mašinsku bazu. Identična je orijentacija na izvoz, rekordno pozitivan trgovinski bilans, zdrave javne finansije i državni dug na nivou koji ne izaziva strah.
Iako je razlika u visini plata između ove dvije zemlje ogromna, razvoj situacije sa ličnim primanjima u Njemačkoj i Češkoj je identičan. Rast plata zaostaje za rastom privrede. Sindikat u Češkoj ima slabu ulogu, pa zato i nema nekih većih zahtjeva za povećanjem. Međutim, od slabije plaćene radne snage profit imaju izvoznici, kojima to donosi sjajnu konkurentnost na svjetskim tržištima. Pa ipak, očekuje se rast plata, jer će rasti pritisak da poslodavci svoje zaposlene zadrže na istim pozicijama.
Sadašnjoj privrednoj situaciji u Češkoj pomogla je i intervencija Češke narodne banke (ČNB) u vidu slabljenja krune. Češka je sa 85% orijentisana na izvoz, pa ostaje pitanje šta će se dogoditi nakon što prestane intervencija banke.
Firme u Češkoj zbog izuzetno niske nezaposlenosti ne mogu da obezbijede radnike. Najveći problem je u industriji i prevozu, gdje zbog toga neka preduzeća moraju odbijati narudžbe. Kompanije su počele privlačiti ljude i povećavati plate, što se već pokazalo u rastu inflacije.
-Firme stalno javljaju o nedostatku kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika. Takođe, ispitivanja među firmama pokazuju da nadostatak zaposlenih postaje sve veća barijera za rast proizvodnje naše najveće grane, dakle industrije- kaže ekonomista Čehoslovačke poslovne banke Petr Dufek.
Česku industriju muči nedostatak zaposlenih već nekoliko godina, a sada se situacija još pogoršala.
.
Aktuelne poteškoće firmi da nađu radnike su u jednom pogledu pozitivne: u daljem vremenskom horizontu će taj problem pritiskati firme na investicije u automatizaciju. Češka ekonomija će se zahvaljujući tome pomijerati ka većoj produktivnosti, većoj dodanoj vrijednosti i opet ka većim platama.
Srpska cafe
