Jedan od prvih crtaća koji je uveo žute likove su “Simpsonovi” (“The Simpsons”). Žuta boja je izabrana da bi Simpsonove izdvojila među svim ostalim, normalno bojenim TV sadržajima. I zaista, ako vrtite TV kanale, koliko god brzo i sa kojim god minimumom mozga išli, “Simpsonove” ćete odmah prepoznati.
Ista stvar je i sa Vinijem Puom, Tvitijem, Sunđer Bobom… lista se nastavlja i nastavlja.
Zašto ih je baš toliko?
Teorija boja
Prvo, treba znati kako boje utiču jedna na drugu. Ako uzmete spektar primarnih boja (crvena, plava i žuta) i zatim dodate sekundarne boje (nijanse koje dobijate miješanjem primarnih), dobićete komplementarne boje, u čijim odnosima će žuta stajati nasuprot ljubičaste. To znači da ljubičasta ističe žutu.
Imajući na umu da televizija funkcioniše na principu RGB kanala, tj. da su crvena, zelena i plava primarne boje, žuta će se isticati na osnovu plave. Samo uzmite u obzir da su pozadine crtanih filmova najčešće plave, jer je nebo plavo, jer je voda plava, i vidjećete da je žuta logičan izbor za boju likova.
Psihologija boja
Tu je i pitanje psihologije boja. Kulturološki kontekst značajno određuje šta koja boja čini vašem mozgu – pod “kulturološkim” ovdje se misli na čitav geografski i istorijski kontekst vašeg života i života vaših predaka.
U animaciji se žuta, uglavnom, univerzalno prepoznaje kao boja energije, aktivnosti i radosti – sjetite se samo Minionsa iz “Grozan ja” (“Despicable Me”) serijala.
Vidljivot boje
Žuta privlači ljudsko oko. Mnogi taksiji su žuti, dobar dio saobraćajnih znakova i barijera je žut – žuta nam je neodoljiva. Ovo vjerovatno dolazi od činjenica da je žuta najsvijetlija boja vidljivog spektra, te da je zbog toga ljudskom oku najlakža za primjećivanje.
Bosonoga.com
