Predstavnici Saveza udruženja pčelara Republike Srpske zatražili su od ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Steve Mirjanića da se podsticaji pčelarima ove godine, zbog loše sezone, isplate u periodu septembar-oktobar kako bi mogli da kupe prihranu za pčele i obezbijede im hranu za zimu.
Predsjednik Saveza Radivoje Maksimović je izrazio bojazan da pčelari u nedostatku novca neće moći da obezbijede dovoljne količine hrane i da mogu pretrpjeti veće gubitke nego prošle godine.
“Ministar nam je rekao da je spreman da pomogne i obećao da će sagledati sve mogućnosti u vezi sa isplatom sredstava”, rekao je Srni Maksimović.
Zbog loše medonosne godine posebno na području Hercegovine, Maksimović upozorava da će doći do nestašice pravog meda, a do povećanja količine lažnog patvorenog meda, kojeg već niz godina ima ne samo na pijačnim tezgama već i u prodajnim objektima.
“Proizvođači takvog meda koriste situaciju kada nemamo dovoljno kvalitetnog meda na tržištu. Ovih dana smo sa veterinarskom inpekcijom pokrenuli aktivnosti na suzbijanju prodaje takvog meda. Zamolili smo i pčelare koje primijete med sumnjivog porijekla da se obrate lokalnim udruženjima, veterinaskim i opštinskim inspekcijama”, kaže Maksimović.
On je napomenuo da su iz nadležnog ministarstva dobili obećanje da će sa veterinarskim inpektorom i Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske pokrenuti aktivnosti na subijanju pojave patvorenog meda.
Loša medonosna godina dovela je i do povećanja cijene meda, tako da se kilogram prodaje od 15 do 20 KM, u zavisnosti od vrste meda i područja.
Maksimović napominje da je najgora situacija, čak katastrofalna na području Gacka, Bileće, Berkovića i Nevesinja i u dijelu Trebinja, gdje su prinosi minimalni ili ih nije bilo, jer su izostale sve glavne paše i livadske i u planinskim područjima.
“Prinosi su dosta bolji na mikrolokalitetima, onosno na područjima Trebinja koja graniče sa Hrvatskom-Bobovištu, Ivanici, dijelu Popovog polja”, kaže Maksimović.
On dodaje da je na području Romanije situacija bolja nego prethodne godine, dok je u Semberiji izostalo lučenje nektara glavne livadske biljke bagrema.
Maksimović dodaje da je i u potkozarskoj regiji situacija bila nešto bolja i da je bilo lučenja nektara bagrema, lipe, kestena, ali da su prinosi ipak minimalni.
On navodi da je slična situacija i na području Banjaluke i dobojske regije.
“Da bi spasili svoje zajednice pčelari će biti primorani da tokom ovog perioda prihranjuju svoje zajednice”, kaže Maksimović.
Srna
