Sjećate li se čuvenih crvenih kioska koji su za vrijeme Tita bili postavljeni na svakom čošku? Saznajte kako su nastali i razvijali se tokom vremena.
Kada je slovenački dizajner Saša J. Mächtig prije 50 godina predstavio svoj model kioska K67, vjerovatno nije mogao ni da zamisli kolika će njegova masovna upotreba uslijediti i za šta će se sve on koristiti.
Poznati crveni kiosk mogao se vidjeti kao pojedinačni element ili kao modularno uklopljena struktura širom bivše Jugoslavije.
Njegova upornost da nađe svoje mjesto, vjerovatno je jedan od najvećih razloga za uspjeh ovog kioska – kaže Maja Vardjan, kustos Muzeja arhitekture i dizajna u Ljubljani.Njegova svrha bila je raznovrsna: počev od prodavnica namirnica, preko novinarnica i poslastičarnica, pa sve do stanica za žičare na planinama, ali i za kućicu za graničnu policiju.
U teoriji, sistem K67 je omogućavao neograničen broj varijacija za uklapanje modula, piše ArchDaily. Do 1999.godine, kada je proizvodnja kioska K67 prestala, proizvedeno je 7.500 jedinica.
U Trebinju se i danas, u srcu grada, čuva crveni kiosk K67.
U kiosku, na platou u blizini mosta Ive Andrića, danas se nalazi cvjećara koja njeguje dugu tradiciju rada u ovom kiosku.
Danas, niko u potpunosti nije siguran koliko je kiosk K67 i dalje u upotrebi. Ipak, u sjećanje na uspješnu eru njegovog postojanja, Muzej arhitekture i dizajna u Ljubljani prikazao je kiosk K67 u svom punom sjaju kroz prikaz retrospektive Mächtigovog rada.Dok je većina ostala u Jugoslaviji, veliki broj ovih kioska izvezen je u inostranstvo, između ostalog u Poljsku, Irak, Keniju, Novi Zeland, Japan, bivše zemlje Sovjetskog Saveza, ali i u SAD.
U svom eseju, kustos muzeja Maja Vardjan, objasnila je po čemu se to ističe K67:
“Izdvaja ga njegova pozicija između arhitekture i industrijskog dizajna, utemeljenost u okviru modernog grada i društva, učestvovanje u ritualima svakodnevnog života građana i na kraju, ali ne i manje bitno, njegova upornost da nađe svoje mjesto.“
Saša J. Mächtig je tokom svojih studija u ljubljanskoj školi arhitekture tokom ranih šezdesetih, pohađao i interdisciplinarni program Course B koji je uticao na mnoge generacije arhitekata ali i industrijskih i grafičkih dizajnera. Predavač kursa Edvard Ravnikar potencirao je na analizi, istraživačkom radu, eksperimentisanu i konkretnim projektima. Njegov savjet studentima da “razmotre najmanji potrošni materijal i od njega stvore novo prostorno rješenje“, postao je i filozofija stvaranja samog Mächtiga.
Kako je nastao kiosk K67
Tokom svog prvog samostalnog projekta na dizajnu kafića u Ljubljani, Mächtig je čuo za ideju gradskog Urbanizma o osmišljavanju novih kioska. Samoinicijativno, Mächtig je predstavio čelnicima grada svoj dizajn kioska koji je podrazumijevao primjenu novih industrijskih materijala i logike masovne proizvodnje. Čelnicima se ideja svidjela, a ostalo je istorija čuvenog kioska K67.
Saša J. Mächtig od 2003. godine razvija novu generaciju kioska čije bi testiranje uskoro trebalo da počne.
Mächtigov prvobitni dizajn kioska sastojao se od pet glavnih konstruktivnih elemenata i pomoćnih elemenata kao što su dvije varijante nadsrešnice i elementi enterijera poput polica, rasvjete i roletni. Ovako dizajniran prototip, obojen u jarko crvenu boju, završen je 1969. godine.
Tokom narednih godina, nakon što je K67 predstavljen u čuvenom “Design Magazineu”, kustos preztižnog muzeja MoMA raspitivao se o mogućnostima dodavanja kioska K67 kolekciji muzeja. Ova ideja je i realizovana, ali sa određenim propustima. Zbog kašnjena u isporuci, osujećen je plan ubacivanja većih jedinica kroz prozor muzeja, pa je Mächtig prilikom otvaranja izložbe u decembru 1970. godine zatekao dvije jedinice van muzeja. Druga verzija kioska, proizvedena 1971. godine, mogla se rasklopiti, da bi sve jedinice mogle biti unijete kroz vrata muzeja MoMA.
Danas kao 76-ogodišnjak, Saša J. Mächtig i dalje radi na novim projektima dizajna kioska.
Od 2003. godine Mächtig razvija novu generaciju kioska čije bi testiranje uskoro trebalo da počne – piše gradnja.rs.
Pitamo se da li napredna verzija kioska K67 može pronaći svoje mjesto u savremenom svijetu?
