Strategija za cijelu zemlju u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, na koju se čeka godinama, bi otvorila vrata za finansijsku podršku kroz IPA II program, te dodatnu pomoć u procesu reformi.
Ovo su dodatna sredstva pored onih koje je Evropska unija već izdvojila u proteklih deset godina, a to je gotovo 70 miliona eura, za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, te sektorima sigurnosti hrane, i veterinarskih i fitosanitarnih standarda. Evropska unija želi proširiti svoju podršku poljoprivrednom sektoru u BiH, i za to postoje sredstva – kazala je Milović-Halilović. Ona je, pak, dodala da je nephodno postići političku saglasnost o sektorskoj strategiji za cijelu zemlju da bi se ta pomoć pokrenula i kako bi poljoprivrednici imali koristi od nje.
Prva dva foruma koja se od odnose na pomenuti projekat održana su 11. i 12. januara u Travniku i Livnu, a na njima su se pored domaćih, regionalnih i međunarodnih stručnjaka u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obratili ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU, britanski ambasador u BiH Edward Ferguson, kao i zamjenik šefa Delegacije Evropske unije, Khaldoun Sinno. Domaćin foruma u Prijedoru, koji je održan 26. januara osim gospodina Sinne, bila je ambasadorica SR Njemačke u BiH Christiane Hohmann.
Kako je za Avaz.ba rekao Aleksandar Aničić PR ovih foruma u sklopu održavanja foruma u Prijedoru delegacija Evropske unije u BiH takođe je posjetila kompaniju “Arifagić Investment” u Trnopolju, a u sklopu foruma u Bihaću 27. januara mljekaru Meggle u Bihaću.
-Naredni forumi se održavaju 2. i 3. februara u Brčkom i Bijeljini, a nakon čega će biti održani u Banjojluci, Gradačcu, Doboju, i Trebinju 23.februara. Tokom foruma analiziraju se glavne prepreke za poboljšanje stanja u poljoprivredi i načini za njihovo otklanjanje te daju preporuke kako se blagovremeno pripremiti za pristupanje EU. Prisutni na forumima imaju priliku da pogledaju kratak edukativno-dokumentarni film o domaćim proizvođačima koji imaju iskustva u primjeni evropskih standarda i plasiranjem proizvoda na tržište EU. Takođe prisustvuju informativno-edukativnom sajmu na kojem izlažu partneri na projektu, UNDP BiH i projekat USAID/Sweden FARMA II, te Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepce (UPIP) i Farmofit – Fabrika stočne hrane Rapić, Gradiška – kazao je Aničić.
On ističe da EU integracije sa sobom nose brojne izazove, ali i pogodnosti i prilike za poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini.
– Ulaskom u Evropsku uniju, domaćim proizvođačima otvaraju se nova tržišta i načini finansiranja njihovih djelatnosti. Brojni razvojni fondovi Evropske unije značajno mogu unaprijediti poljoprivredna gazdinstva u Bosni i Hercegovini, ali i cjelokupnu proizvodnju – zaključio je naš sagovornik.
Dragan Brković, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci kazao je za portal Avaz.ba da je projekat Dijalog o radu u poljoprivredi u okviru kojeg se održava 10 tematskih foruma su prilika da naši poljoprivredni proizvođači dobiju adekvatnu informaciju od predstavnika iz Evropske unije.
– Projekat je kocipiran tako da se u svakom od 10 gradova organizuje tematski forum, namijenjen poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama koje djeluju na područijima gdje se održava forum. Prvi dio foruma je koncipiran tako da se učesnicima obrate predstavnici EU te iznose svoje mišljenje i vizije vezane za našu poljoprivredu te davali savjete bh. poljoprivrednicima – kazao je Brković.
U drugom dijelu foruma poljoprivredni proizvođači su konkretno postavljali pitanja, o tome kakve mogućnosti imaju, kako da se nose sa nekim problemima i kako da se pripremaju.
– Zatim je organizovan mali sajam gdje su se poljoprivrednima proizvođačima prestavili programi, donatori i imali su priliku da razgovaraju sa lokalnim ekspertima o pitanjima njima značajnim – kazao je Brković.
Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, Mirsad Kurtović kazao je za naš portal da je projekt prije svega upoznavanje šire populacije farmera, vezano za Sporazum o stabilizaciji i sve ono što nas čeka na putu ka Evropskoj uniji.
Kada je u pitanju naša poljoprivreda, prema njegovim riječima, dominiraju dva obilježja, ali uz dobro postavljeni standard možemo iskoristiti svoje resurse na najbolji način.
– Dominiraju dva obilježja bh. privrede, a to su neujednačenost u smislu tehnologije, zakonskih okvira i pružanja usluge te entitetske problematike kada su u pitanju meso i mlijeko. Ono na šta se treba fokusirati kod nas, prije svega je proizvodnja kornišona. Prošle godine smo imali problema, jer nije bilo dovoljno kapaciteta za prijem kornišona naših farmera, pa su padale cijene. Nijemci su naravno štitili svoje farmere, pa smo u takvom odnosu mi stradali. Dakle, treba proširiti kapacitete i ne dolaziti u situaciju kao prošle godine – kazao je Kurtović.
Avaz.ba
