Naslovnica Magazin Katarina Velika – žena koja je pomijerala granice

Katarina Velika – žena koja je pomijerala granice

Carica Katarina Velika (1729- 1796.) koja je vladala Rusijom čak 34 godine, bila je jedna od najvećih vladarki u istoriji. Iako istoričari period njene vladavine nazivaju “zlatnim dobom Ruskog Carstva”, ipak je više pažnje privlačio njen ljubavni život.

Rođena je kao Sofi Augusta Frederike von Anhalt-Zerbst u današnjoj Poljskoj, a bila je kći siromašnog pruskog kneza. Kad je imala 15 godina, sa majkom je otputovala na dvor ruske carice Elizabete, koja je u mladoj Njemici vidjela idealnu ženu za svog nećaka, prestolonasljednika Petra. Lijepa, inteligentna i ambiciozna, Frederike se svidjela carici.

Brzo je naučila ruski i prešla u pravoslavlje, prihvativši novo ime Katarina. Ali njen brak otpočetka je bio nesrećan. Godinu dana stariji Petar nije pokazivao interes za Katarinu, a njihov brak sedam godina nije bio konzumiran. U nesrećnom braku rođeno je četvoro djece, ali neki istoričari smatraju kako je Petar bio neplodan i da su djeca bila plod brojnih Katarininih vanbračnih veza.

Kad je 1762. godine carica Elizabeta preminula, njen nećak krunisan je kao Petar III. On je ubrzo okončao rat između Rusije i Pruske, vrativši toj zemlji prethodno osvojene teritorije, što je izazvalo nezadovoljstvo u vojsci. Pod geslom “Ili ću vladati, ili ću stradati”, kako je zapisala u svom dnevniku, Katarina je vojnim pučem svrgnula supruga sa trona. Samo šest mjeseci nakon što je postao car, Petar je abdicirao. Uhapšen je, a nedugo nakon toga ubijen u tamnici. Čim je postala carica, tada 33-godišnja Katarina krenula je sa preobražavanjem Rusije.

Unaprijedila je poljoprivredu, rudarstvo, brodogradnju i trgovinu. Potpuno je preuredila i zastarjeli pravni sistem, reorganizovala rusku provincijalnu administraciju, podsticala strane investicije namijenjene nerazvijenim područjima. Posebnu pažnju Katarina je posvetila školstvu i zdravstvu. Tako je godinu dana nakon početka svoje vladavine osnovala prvi medicinski fakultet u Rusiji. Za vrijeme njene vladavine Sankt Peterburg je postao jedan od vodećih svjetskih kulturnih centara, a Katarina je utemeljila i Ermitaž, jedan od najvećih i najljepših muzeja na svijetu.

Prosvećeni apsolutista

– Carica Katarina Velika uveliko je doprinijela razvoju ruske nauke, književnosti i žurnalistike, zbog čega su, prema mišljenju mnogih stručnjaka, te grane tada doživjele svojevrsni procvat – govori dr Ivana Peruško sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i ističe da je Katarina Velika preusmjerila rusku misao, dubinski povezavši rusku kulturu sa francuskom.

– Katarina Velika bila je frankofil, a od svih francuskih mislilaca najviše je cijenila Voltera, s kojim se dopisivala i čija su djela bila prevedena u Rusiji i uživala neobičnu popularnost. Prepisku je započela prvoga dana vladavine, kada je Volteru bilo sedamdeset godina – kazala je dr Peruško, istaknuvši kako je manje poznata činjenica da se carica bavila književnim radom.

Zbog prosvetiteljskih ideja, istoričari često spominju kako se carica Katarina Velika zalagala za slobodu riječi.

– Međutim, paradoksalna Katarinina vladavina i ovdje će doći do izražaja, jer je zabranila jedno od najznačajnijih djela ruske književnosti “Putovanje iz Peterburga u Moskvu” Aleksandra Radiščeva, koji je najprije bio osuđen na smrtnu kaznu, a kasnije je ona zamijenjena desetogodišnjim progonom. Ne samo da je bila zaslužna za zaoštravanje cenzure, nego je Katarina Velika, zahvaljujući dekretu o cenzuri 1796. godine, započela institucionalizaciju cenzure, kao i profesiju cenzora. U njezinom je dekretu stajalo da nijedna knjiga ne može da bude objavljena bez dozvole cenzora – ispričala je dr Peruško.

Katarinini ljubavnici

Katarinin privatni život bio je vrlo zanimljiv, a najviše njeni nezasitni seksualni apetiti. Navodno je paralelno održavala nekoliko ljubavnih veza. Iako se govori o tridesetak ljubavnika, neki istoričari smatraju da ih je imala nekoliko stotina. Prvi i najpoznatiji njen ljubavnik bio je tri godine stariji oženjeni Sergej Saltikov, sa kojim je počela vezu kad je imala 23 godine. Neki istoričari smatraju da je plod te veze bio prvi Katarinin sin i nasljednik Pavle.

Nakon Saltikova, kojeg je carica Elizabeta poslala u Evropu, upustila se u trogodišnju vezu sa poljskim grofom Stanislavom Ponjatovskim, koji će kasnije postati kralj Poljske. Katarinina veza sa mladim poručnikom Grigorijem Orlovim trajala je 13 godina, imali su sina Alekseja. Grigorij joj je pomogao da postane carica, a nakon smrti cara Petra htio je da je oženi. Ali Katarina to nije željela. Jedan od najznačajnijih muškaraca u njenom životu bio je 10 godina mlađi vojni oficir Grigorij Potemkin, kojeg je upoznala sa 45 godina. Njihova veza je bila strastvena, a prema nekim mišljenjima, okrunjena je i tajnim brakom. Navodno su imali i ćerku.

Potemkinova sela

Prema Katarininom ljubavniku Grigoriju Potemkinu nazvana je fraza Potemkinova sela, koja označava nešto što u stvarnosti ne postoji, već je samo privid.

Naime, nakon Rusko-turskog rata (1787-1792. godine) Potemkin je po opustjelim stepama južne Rusije uz put kojim se kretala Katarina sagradio lažna sela kulise, sa lažnim seljacima, lažnim pastirima i lažnim stadima. Tako je na svom putu za Krim carica vidjela lažnu sliku brze i uspješne obnove ratom opustošene Rusije.

Srpska Cafe

 

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

14 + 13 =