Naslovnica Zanimljivosti Da li su žene dovoljno “vidljive” u srpskom jeziku?

Da li su žene dovoljno “vidljive” u srpskom jeziku?

Rodno osetljiv jezik javlja se kao aspekt rodne ravnopravnosti. Zasniva se na premisi da je potrebno da žene budu podjednako vidljive u jeziku kao i muškarci. U afirmaciji rodno osetljivog jezika veliku odgovornost imaju mediji koji imaju značajan uticaj na ideju rodno osetljivog jezika, jer se jezik iz medija preliva u svakodnevni govor.

U mnogim državama ideji rodno senzitivnog jezika je posvećena velika pažnja, pa se sama struktura jezika prilagođava rodnoj osetljivosti, odnosno senzitivnosti.

Na primer, u engleskom jeziku promenjene su određene ustaljene fraze koje u prvi plan stavljaju muški rod. Tako je termin businnessman zamenjen sličnim terminima head of firm, businness menager itd.

Bračno stanje je još jedna kategorija u kojoj je prisutna diskriminacija na osnovu pola. U srpskom jeziku postoje termini gospođa i gospođica koji određuju bračni status, ali je pandan u muškom rodu, gospodin, neodređen u odnosu na bračni status.

Na engleskom govornom  području ova nepravilnost je uklonjena. Tako je kao pandan terminu Mr. uveden termin Ms. koji je neutralan u odnosu na bračni status žene.

Vidljivost žena na pozicijama moći  u medijskim izveštajima

Posebno je zanimljiva praksa kojom se oslovljavaju žene su na pozicijama moći. Kada je žena na nižoj poziciji u hijerarhiji moći njeno zanimanje se predstavlja u rodno osetljivoj formi – sekretarica, čistačica.

Međutim, kada žena obavlja zanimanje koje je cenjeno u društvu, ona se obično u imenovanju gubi: direktor (umesto direktorka), hirurg (hirurškinja), docent( docentkinja) itd.

U srpskom jeziku kategorija roda može biti vidljiva u samoj imenici koja označava zanimanje, ali mediji često zanemaruju ovu činjenicu pa nazivi zanimanja, kao i titule žena ostaju u muškom rodu. Iz te prakse proishode novinski tekstovi u kojima nalazimo da je direktor rekla, doktor reagovala itd.

Često se u novinskim tekstovima žene oslovljavaju samo imenom, što je nedopustivo sa aspekta rodno ravnopravnog jezika. U naslovima se žene često oslovljavaju imenom, iako su u pitanju istaknute osobe: naučnice, državnice, sportistkinje itd

 Kultivisi se

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here